Rad obrađuje način čuvanja pisane građe u našim srednjovjekovnim dalmatinskim komunama s posebnim osvrtom na Zadar. Budući da je Zadarski statut kao glavni izvor podataka izgubljen, u literaturi se pri opisu tradicije čuvanja spisa u našim srednjovjekovnim komunama taj grad do sada preskakao. Stoga je analogijom s ostalim dalmatinskim statutima obavljeno istraživanje i utvrđeno da su se i u Zadru u XIV. st. spisi čuvali na skoro istovjetan način kao i u drugim komunama. Posebnu potvrdu za to pruža podatak otkriven u Državnom arhivu u Zadru koji 1390. godine spominje zadarski komunalni arhiv (archivium comunis Jadre). To je ujedno i prvi spomen riječi “arhiv” na hrvatskim prostorima. Stoga je posebna analiza posvećena uzrocima njegove pojave...